Krški pašnjaci su nebrušeni dragulj koji treba staviti u funkciju
Na simpoziju pod imenom Dani hrvatskih krških pašnjaka sudjelovao je inženjer agronomije i asistent europarlamentarca Ivana Vilibora Sinčića, Davor Popović, koji naglašava važnost krških pašnjaka kao novog zamaha gospodarstva u Hrvatskoj i prednosti koje nosi ekološki način uzgoja.
Dana 22.listopada 2021. održan je u mjestu Obrovcu prvi simpozij pod imenom Dani hrvatskih krških pašnjaka. Kao takav, skup je od vrlo velike važnosti, jer je na jednom mjestu okupio sve bitne aktere koji su direktno povezani s tematikom. Na samom simpoziju su se iznijele informacije o kršu, gdje smo imali obraćanja ispred ministarstva poljoprivrede, lokalnih samouprava, profesora i proizvođača. Skup je organizirao u vodio prof. Jozo Rogošić, zajedno s hrvatskom udrugom Krški pašnjaci. Europarlamentarac Sinčić povezo je organizatore s predsjednikom Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) Europskog parlamenta, g. Norbertom Linsom, koji je u video obraćanju poželio sreću u radu simpozija te je iznio informacije o putu kojim ide Europski parlament u pogledu poljoprivrede.
Komunikaciju s odborom AGRI odradio je zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Vilibor Sinčić, koji kontinuirano radi na aktualizaciji problematika hrvatskih krških pašnjaka u Europskom parlamentu, te na pronalaženju rješenja za poboljšanje trenutnog stanja te razvoj i naseljavanje tih prostora. Jedna od značajnih stvari je organiziranje sastanka udruge s komesarom za poljoprivredu ranije 2021. godine.
Predsjednik udruge Krški pašnjaci g. Ivan Tešija je u odličnom izlaganju iznio svu problematiku na jednom mjestu, koja je šokantna jer pokazuje s kakvim se sve problemima susreću proizvođači stočari s krških pašnjaka.
Iz podataka objedinjenih sa Simpozija, može se vidjeti kakav veliki potencijal leži u krškim pašnjacima i ekstenzivnom stočarstvu, a kakvi se organizacijski postupci koče, krivo vode i zanemaruju. Nevjerojatna činjenica je da 40% površine RH čini krš, te da je on u 99% zanemaren kao poljoprivredna površina. Ta površina se stoljećima koristila za ekstenzivno stočarstvo, koje je u Europi prepoznato, dok se kod nas zatire. U pred pristupnim pregovorima s Europskom unijom, hrvatski predstavnici napravili su veliki propust te nisu uopće prijavili te površine te dogovorili omotnicu plaćanja s EU. Nisu ništa napravili da se to područje stavi u upotrebu. Dodatno je to područje izostavljeno iz upisa u ARKOD.
Problem u domeni Hrvatskih šuma je ogroman. Krški pašnjaci u RH su kao većinom državno zemljište dodijeljeni na upravljanje Hrvatskim šumama, koje uopće nemaju sluha niti znanja kako upravljati s njime. Hrvatske šume brane proizvođačima da izgrade nadstrešnice za sklanjanje stoke, da se izgrade pojilišta, da se postave ograde i električni pastiri te da se drže psi čuvari. S jedne strane poljoprivrednici dobivaju poticaje za uzgoj, dok s druge strane država im brani razvoj, što je apsurdna situacija. Proizvođači su se žalili na pojavu vukova, koji rade vrlo velike štete. Problema je mnogo, ali su prvi put izneseni na jednom mjestu, gdje ih je poslušao predstavnik ministarstva poljoprivrede, te je obećao to ispitati te se javiti povratno.
Područje pod krškim pašnjacima je vrlo veliko. Govorimo o 2 mil. ha površina. To je nevjerojatno veliko područje koje ima vrlo veliki potencijal ra razvoj ekstenzivnog stočarstva, a pogotovo na principima ekološke poljoprivrede. U jednom predavanju mlade poljoprivrednice s Korčule, pokazala je kako s 10 koza, koje ona ima u svom OPG-u, godišnje proizvode 2 tone kozjeg sira i ima stalno 5 zaposlenih osoba. Radi na otvaranju kušaone na otoku i širenju ponude.
Agronom i asistent europarlamentarca Sinčića, Davor Popović, u svom nastupu istaknuo je važnost ekološkog uzgoja na kraškim pašnjacima i sve prednosti koje takav način uzgoja nosi sa sobom.
Potencijal samog krškog stočarstva je nevjerojatan i neiskorišten kapital. Taj nebrušeni dragulj se mora staviti u funkciju, zaključak je simpozija i poruka koja treba odjeknuti u javnosti.