“Bruxelles je bio uvjeren da će ruska moć pasti i Rusija propasti zbog sankcija, ali nisu bili u pravu.” Hrvatski europarlamentarac je kazao da EU zapravo ne mari za Ukrajinu, a još manje SAD. “Zapadni tisak više ne vjeruje u pobjedu. Napredniji političari su od samog početka znali da se Rusija ne može pobijediti. Ukrajina je žrtvovana da bi se Rusiji nanijela barem neka šteta”, rekao je Sinčić.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Vilibor Sinčić intervjuu za Izvestiju je kazao da EU zapravo ne mari za Ukrajinu, a još manje SAD. “Zapadni tisak više ne vjeruje u pobjedu. Napredniji političari su od samog početka znali da se Rusija ne može pobijediti. Ukrajina je žrtvovana da bi se Rusiji nanijela barem neka šteta”, rekao je Sinčić. Intervju prenosimo u cijelosti.
– U Srbiji su 17. prosinca održani prijevremeni parlamentarni izbori na kojima je pobijedila stranka predsjednika Aleksandra Vučića. Srpski čelnik uvijek govori o europskom putu svoje zemlje. Istodobno, u EU se vode intenzivne rasprave o širenju na Balkan. Je li moguće da balkanske zemlje poput Srbije, Crne Gore ili Sjeverne Makedonije postanu članice EU prije 2030.?
- Moguće je da će ući u Europsku uniju. Zaboravite kriterije iz Kopenhagena. Pravna država je šala. U EU ulazite iz političkih razloga. Ako vas trebamo ili nam se sviđate, možete ući u EU.
– Aleksandar Vučić je rekao da Beograd očekuje teške pregovore za normalizaciju odnosa s Prištinom, ali Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova. Hoće li, po vašem mišljenju, Priština uspjeti dobiti status kandidata za članstvo u EU 2024.?
- Ne mislim da će Priština moći postati kandidat 2024. Podsjećam da pet članica EU (Španjolska, Rumunjska, Slovačka, Grčka i Cipar) ne priznaju Kosovo kao neovisnu državu. U Ukrajini će se odlučiti sudbina Kosova. Ako Rusija pobijedi u Ukrajini, a EU i SAD izgube, Kosovo će ostati bez značajne potpore Zapada. Saveznici će na kraju napustiti kamp Bondsteel (bazu američkog kontingenta u sklopu međunarodne misije KFOR-a na Kosovu), baš kao i Afganistan. Ako Zapad pobijedi, Kosovo može postići neovisnost.
– Na zadnjem summitu EU, održanom 14. i 15. prosinca, Europsko vijeće najavilo je početak pregovora o pristupanju Ukrajine i Moldavije Europskoj uniji, kao i dodjelu statusa kandidata Gruziji. Hoće li te zemlje u dogledno vrijeme moći postati članice Europske unije?
- Kao što sam već rekao, zaboravite na kriterije iz Kopenhagena. Geografija? Nadmoć zakona? Ekonomija? To su besmislice. Ove zemlje im nikada ne bi mogle dorasti. U EU ulazite samo po političkim kriterijima: ako nam se sviđate ili nam trebate. Mislim da će ulazak Ukrajine u EU naići na snažan otpor, posebice sve većeg broja suverenih vlada. Mislim da nijedna od zemalja koje ste spomenuli neće u dogledno vrijeme ući u Europsku uniju.
– Ali zašto je Bruxellesu bilo toliko važno objaviti početak pregovora o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji?
- Zato što im je Washington tako rekao. Ne zaboravite da su Europska ekonomska zajednica, Vijeće Europe i NATO američki projekti iz 1940-ih i 1950-ih. Logika EU je obuzdati Nijemce, eliminirati Ruse i održati američku prisutnost. Zapad želi uključiti Ukrajinu u EU kako bi bolje kontrolirao svoj teritorij i imao dodatnu političku moć u pregovorima (s Rusijom). Ukrajina neće donijeti ništa osim problema, dugova, poraza, razaranja i korupcije.
– Koliko dugo će Europska unija moći pružati gospodarsku i vojnu potporu Ukrajini?
- Rat u Ukrajini je izgubljen i nikakva pomoć to ne može promijeniti. EU će moći pružati financijsku pomoć još nekoliko godina, možda do kraja višegodišnjeg proračuna, odnosno do 2027. godine. Što se tiče oružja i streljiva, granica je već dosegnuta. Ubuduće će se moći slati samo male količine.
– Vjeruje li EU u pobjedu Ukrajine na bojnom polju?
- Mnogi u Europskom parlamentu još vjeruju u to. Ali zapadni tisak više ne vjeruje u pobjedu. Napredniji političari su od samog početka znali da se Rusija ne može pobijediti. Ukrajina je žrtvovana da bi se Rusiji nanijela barem neka šteta. EU ne mari za Ukrajinu. Amerikanaci još manje.
– Pokušava li EU uvjeriti Ukrajinu da napravi teritorijalne ustupke kako bi započeli pregovore s Rusijom?
- Gotovo sve odluke u vezi s Ukrajinom donose se u Washingtonu. Bruxelles nema puno za reći. Svaki dan situacija u Ukrajini postaje sve gora. Rusija zauzima sve više teritorija kojih se neće odreći. Što se prije postigne prekid vatre i počnu pregovori, to će biti manje izgubljenih života i manje izgubljenog teritorija. Mislim da je Ukrajina zauvijek izgubila Krim, Donjecku, Lugansku, Zaporošku i Hersonsku oblast.
– Izbori za Europski parlament trebali bi se održati u lipnju 2024. Planirate li sudjelovati u njima? Ako da, kakav će biti vaš izborni program?
- Da, naravno, sudjelujemo. Jedan domoljub više – jedan globalist manje. Moramo nastaviti borbu za slobodu i neovisnost. Globalisti su Hrvatsku pretvorili u ekonomsku koloniju, a sada nam uz pomoć izmjena temeljnih ugovora žele oduzeti državnost i Hrvatsku pretvoriti u federalnu državu. Želimo da Hrvatska bude slobodna, suverena država. Želimo upravljati svojom sudbinom i činiti ono što je najbolje za narod i zemlju Hrvatsku. Odluke se ne donose u Hrvatskoj. Tamo se samo prezentiraju i promoviraju. Prihvaćaju ih u Davosu i Bruxellesu.
– Očekujete li da će izbori proteći u ozračju oštrog sukoba globalista i pristaša realizma, koji zagovaraju postojanje suverenih država?
- Očito je da u ovoj fazi moramo podržati slobodu i suverenitet država. Put naprijed je slobodna suradnja između zemalja, a ne jedna svjetska vlada koju nitko ne bira. Europska unija ne može funkcionirati i raspada se. Ono što može funkcionirati je “Europa nacija” u kojoj su poštovanje i suradnja u prvom planu, kao što je to slučaj u BRICS-u.
Moramo poštivati individualnu slobodu i imati pravo biti slobodni od agresivne jednostrane kampanje koju sluge globalista nameću nama i našoj djeci. Mislim da se ljudi bude i da možemo očekivati velike promjene u Europskom parlamentu. Cijela Europa se okreće osvajanju suvereniteta. Ljudi su umorni od globalističkih laži i promašenih politika.
– Hoće li nakon izbora za Europski parlament doći do promjene elita? Neki smatraju da bi Ursula von der Leyen ponovno mogla postati predsjednica Europske komisije.
- Ursula von der Leyen ne igra nikakvu ulogu. Svi ovi političari iz EU establišmenta su poslušnici globalista i mogu se smijeniti ako treba. Nemaju stvarnu moć. Svejedno hoće li ona ili netko drugi postati predsjednik Europske komisije, rezultat će biti isti.
Na izborima za Europski parlament bit će velikih promjena: konzervativne i desne prosuverenističke stranke će znatno ojačati, ali nisam siguran da će biti u većini. Ovisi o tome što će se dogoditi u sljedećih šest mjeseci. Ovisi i o tome što se događa u Ukrajini.
– Unatoč napetosti u odnosima između EU i Rusije, u Europskom parlamentu i dalje postoji parlamentarna skupina za odnose s Ruskom Federacijom (D-RU). Zašto to još nije ukinuto? Računa li Europski parlament i dalje na obnovu dijaloga s Rusijom?
- Nitko ne očekuje da će ova situacija trajati zauvijek. Mislim da svaki razuman građanin očekuje oporavak svijeta. Ako čovječanstvo želi nastaviti napredovati, moramo raditi zajedno, manje se fokusirati na sukobe, a više na brigu za ljude i planet. Grupa D-RU, kojoj i ja pripadam, uvijek je bila skeptična prema Rusiji u mom sjećanju. U veljači 2022. pretvorila se u platformu za antirusku propagandu. Na sastancima su samo disidenti i propagandisti. Na njima nema zastupnika umjerenih stavova i neutralnih stručnjaka.
Sada, zapravo, EU nema nikakvu strategiju ili plan u vezi s Rusijom. Kratkoročno, postoji samo narativ o “pomoći Ukrajini” onoliko dugo koliko je potrebno. EU živi u bajkama i fantazijama. Bruxelles je bio uvjeren da će ruska moć pasti i Rusija propasti zbog sankcija, ali nisu bili u pravu. Da, boje se Putina. EU je odigrala sve svoje karte i asove i izgubila. Trenutačno su još uvijek u šoku, ali polako počinju shvaćati da im treba novi pristup.
Dugoročno gledano, kao i stoljećima prije, Zapad je imao samo jedan cilj i jedan plan – podrediti Rusiju svojim interesima, podijeliti je na dijelove i prebaciti njezine resurse zapadnim korporacijama.
– EU je 18. prosinca objavila 12. paket sankcija Rusiji. Ove su godine odobrena samo tri, no lani su ih uspjeli prihvatiti čak devet. Je li europskim zemljama postalo teže prihvatiti nova ograničenja?
- Prethodne sankcije nisu donijele plodove kojima se EU establišment nadao. Neki od njih su se čak pokazali kontraproduktivnima, a odlučnost i jedinstvo su nestali. Prošlo je dosta vremena od usvajanja 11. paketa sankcija, jer gotovo da više nije bilo ničega čemu bi se moglo uvesti ograničenje. A ono što je ostalo zaboljelo bi neke ekonomije članica EU, pa su to blokirale.
– Kako će po Vašem mišljenju 12. paket utjecati na Europsku uniju?
- Unatoč propagandi koju politički čelnici EU-a koriste kako bi uvjerili ljude da sve ove mjere imaju smisla, neka su velika europska gospodarstva stagnirala i počela zaostajati. I ne možemo očekivati drugačiji trend u skoroj budućnosti. Tome su uvelike pridonijeli ti nelogični koraci. To će samo naštetiti EU, ubrzati proces deindustrijalizacije i smanjiti konkurentnost.
