“Slanje tenkova u Ukrajinu neće promijeniti tijek sukoba.” To je u intervju za Izvestiju rekao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Vilibor Sinčić, napomenuvši da se u Kijev uglavnom može prebaciti samo zastarjela vojna oprema. Europarlamentarac također smatra da Ukrajina u bliskoj budućnosti neće moći ući u EU. Osim toga, procijenio je vjerojatnost rješavanja situacije na Kosovu, te komentirao sadržaj desetog paketa sankcija Rusiji. Prenosimo cijeli intervju.
– Izvestia(I): Europski dužnosnici i dalje vjeruju da je Ukrajina u ranoj fazi priprema za ulazak u EU, a Kijev je uvjeren da će za dvije godine provesti potrebne reforme. Po Vašem mišljenju, hoće li se Ukrajina moći pridružiti Uniji u narednim godinama?
“Čak ni neke članice EU-a, poput Bugarske ili Hrvatske, nisu prošle cijeli put reformi kako treba, a o Ukrajini da i ne govorimo. Kijev neće moći provesti potrebne reforme u zemlji za nekoliko godina, neće ni za nekoliko desetljeća. Iako to u konačnici nema veliku ulogu, jer ova država u EU ulazi po političkim kriterijima, a ne po pravnim. Ako EU ima potrebu, onda država smije ući, koliko god bila ekonomski zaostala ili korumpirana. Mislim da se Bruxelles i Washington boje ulaska Ukrajine u EU, boje se reakcije Rusije. Ako Rusija pobijedi, Ukrajina vjerojatno nikada neće ući u EU.”
– I: Predsjednik Hrvatske nedavno je kritizirao opskrbu Kijeva oružjem. Zašto se službeni stav Zagreba ne poklapa sa stavom Bruxellesa?
“Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske i vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske, jedan je od rijetkih koji slijepo ne slijedi politiku Bruxellesa i Washingtona, već razmišlja objektivno i realno. On stvari vidi drugačije. Ukrajina ne može pobijediti na bojnom polju. Daljnji napori Zapada dovest će ukrajinsku vojsku do masakra. Ona je već u jadnom stanju, i bilo kakva daljnja pomoć, uključujući i tenkove, neće ništa promijeniti.”
– I: Jesu li svi u EU uvjereni da se sukob u Ukrajini ne može riješiti diplomatskim putem? Bi li, po Vašem mišljenju, posredovanje EU bilo korisno?
“Nažalost, ogromna većina smatra da se sukob može riješiti samo na bojnom polju. Rijetki smatraju da je jedino rješenje prekid vatre i diplomacija. Da je brzi kraj sukoba u interesu Washingtona, uslijedilo bi uplitanje EU. Kad se Volodimir Zelenski pojavio u Europskom parlamentu, bio sam jedan od rijetkih koji mu nije zapljeskao. Bilo je tužno shvatiti da moji kolege nisu u dodiru sa stvarnošću. Bio je to festival ideologija i iluzija. Oni ne znaju ili ne žele znati pravo stanje u Ukrajini.”
Tenkovi su dobri samo kada su tankeri dobri.
– I: EU dogovara isporuku tenkova Ukrajini, ali sve zemlje članice ne mogu ispuniti to obećanje. Po Vašem mišljenju, kada će tenkovi zapravo stići u Ukrajinu?
“Tenkovi su dobri samo kada su tankeri dobri. Neki će tenkovi vrlo brzo stići u Ukrajinu, ali ne oni koje Kijev očekuje. Za prijevoz modernijih tenkova poput Leoparda 2 trebat će vremena, čak i u malom broju. Isporuke će biti spore i nedostatne. Ali, Ukrajinu će uskoro preplaviti tehnološki zastarjeli tenkovi, takozvani vojni otpad. Riječ je o Leopardu 1. Ovi stari tenkovi bit će praktički donirani. Američki tenkovi će najranije stići za otprilike godinu dana, što zapravo znači nikad. Uostalom, do tog će trenutka važne faze sukoba najvjerojatnije već biti gotove. U svakom slučaju, bit će i velikih problema s rezervnim dijelovima i održavanjem. Što može promijeniti nekoliko stotina tenkova i oklopnih vozila u zemlji koja ih je već izgubila na tisuće?”
– I: Zemlje EU već razgovaraju o opskrbi Ukrajine borbenim zrakoplovima. Neki su za ovaj potez, drugi strahuju od eskalacije. Mogu li se, po Vašem mišljenju, države članice podijeliti na “koalicije”? Na primjer, mogu li se baltičke zemlje udružiti s Poljskom u isporuci težeg naoružanja Ukrajini?
“Nitko ne želi uzalud dati novac i oružje. Zašto slati avione ako ne mogu promijeniti tijek sukoba? Oni će biti samo razarači. Moguće je da će se baltičke zemlje pridružiti takvoj koaliciji, ali za sada su oprezne, čekaju i prate razvoj situacije. Vjerujem da neće isporučivati teže naoružanje Ukrajini. Čak i ako jesu za slanje borbenih zrakoplova, Rusija ima najbolje sustave protuzračne obrane na svijetu. EU i NATO znaju da će borbeni zrakoplovi biti beskorisni.”
– I: EU raspravlja o desetom paketu sankcija protiv Ruske Federacije. Što će one uključivati?
“Iako je teško za predvidjeti, nakon šestog paketa nije ostalo praktički ništa što bi se moglo sankcionirati. Pretpostavljalo se da će deseti paket uključivati uglavnom transportna sredstva, neke tehnologije i Rosatom. No, EU se još uvijek ne može složiti oko posljednje točke: neke zemlje previše ovise o nuklearnoj suradnji s Ruskom Federacijom.”
– I: Prošle je godine Financial Times pisao da Hrvatska zahvaljujući naftovodu Adria i ulaganjima u zelenu energiju ima priliku pomoći EU u kontekstu energetske krize. Osim toga, za razliku od mnogih u EU, Zagreb je još 2020. smanjio dotok energenata iz Rusije. Kako ocjenjujete potencijal svoje zemlje?
“Domaća proizvodnja nafte i plina u Hrvatskoj sjena je nekadašnje proizvodnje. Za Hrvatsku, kao zemlju potrošača, konkurenata ruskom plinu nema, kako cijenom tako i kvalitetom. Pogrešno je što smo uveli sankcije protiv Ruske Federacije. Hrvatska ima plutajući LNG terminal. Njegov kapacitet premašuje 2,5 milijardi kubnih metara što sami iskoristimo svake godine, pa se planira izvoz u druge zemlje. Što se tiče nafte, tu imamo puno više potencijala, ali smo zatvorili važnu rafineriju na relaciji Adria-Sisak. Sada naše resurse izvozimo u Mađarsku, a zatim uvozimo finalne proizvode. To i zgleda kao klasični kolonijalni položaj. U području obnovljivih izvora energije, posebice solarne, imamo veliki potencijal, ali ga slabo koristimo. Pojačavši naše napore, mogli bi pomoći EU u borbi s energetskom krizom.”
Dezintegracija gospodarstva Europske unije će se nastaviti.
– I: U 2022. godini u EU je zabilježena rekordna inflacija. Što će se dogoditi s gospodarstvom Unije 2023. godine?
“Dezintegracija gospodarstva EU će se nastaviti. Možemo očekivati stagnaciju. Očekujemo da će inflacija i siromaštvo nastaviti rasti. Kriza bi bila još gora kada bi EU u potpunosti prestala uvoziti ruske energente.”
– I: Hrvatska je u schengenski prostor ušla 1. siječnja 2023. godine. Kako će to utjecati na migrantsku krizu u EU, s obzirom na to da mnoge izbjeglice tamo idu preko Balkana?
“Trenutno postoji veliki problem s ilegalnim migrantima koji se preko Hrvatske probijaju prema Njemačkoj i drugim središnjim zemljama, a prelazak preko granica će postati još i lakši. Hrvatska granica je jako duga, a naša granična policija nije dobro opremljena.”
Sudbina Kosova odredit će u Ukrajini.
– I: Hoće li, po Vašem mišljenju, uspješno biti proveden takozvani francusko-njemački plan za rješavanje situacije na Kosovu? Hoće li se to pretvoriti u nove sporazume iz Minska?
“Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pod velikim je pritiskom zbog Kosova i sankcija Rusiji. Ne bi me čudilo da on na kraju prizna nezavisnost Kosova, iako mu to srpski narod nikada neće oprostiti. Sudbina Kosova odredit će se u Ukrajini. Ako Rusija pobijedi, to će biti veliki poraz za NATO, SAD i Europu, a samim time će njihova moć biti smanjena. U tom slučaju Kosovo vjerojatno nikada neće steći potpunu neovisnost. U tom slučaju zemlje članice NATO-a mogle bi smanjiti vojnu prisutnost na Kosovu.”
