Strategija: koraci, scenariji i protokoli

Dragi građani, u subotu 20.11. imali smo povijesni prosvjed građana na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

Bio je to najveće okupljanje političke prirode u modernoj hrvatskoj povijesti, kojim je vlasti jasno poručeno: Stop teroru Covid potvrdama.

Bio je to prosvjed koji je rekao DA slobodi, DA dobroj znanosti, DA zdravom razumu. Rekao NE cenzuri, NE segregaciji i diskriminaciji, NE isključivanju drugih mišljenja u znanosti i medicini, i konačno: NE gaženju temeljnih ljudskih prava i ustavnih prava.

Građani se nisu okupili tamo samo zbog potvrda, oni su se okupili i zbog desetljeća korupcije, siromaštva, nepravde, bezakonja i svega onoga što svakodnevno svjedočimo kao stanovnici Hrvatske.

Napravili smo povijesni rezultat, ali sada treba ići korak dalje, treba završiti posao i ostvariti pobjedu.

Da bi se promjene ostvarila treba proći kroz 5 koraka:

Prvi korak, a to su nezadovoljni pojedinci.

Drugi korak, to su grupe koje formiraju nezadovoljni pojedinci, a kao što ste vidjeli na prosvjedu smo imali više različitih grupa iz cijelog društvenog, političkog, građanskog, ekonomskog spektra. Prva dva koraka smo odradili. Sada ide korak tri, a to je formiranje pokreta. To je ključna faza, koju ako dobro odradimo, rezultati će doći vrlo brzo i ciljevi će biti postignuti. Preskočimo sada korake četiri i pet idemo odmah na finale.

Kako se može izaći iz ovog nereda i kako se može ostvariti promjena?

Postoje 4 scenarija:

Prvi scenarij je indijski scenarij koji predviđa da ćemo svi mi, građanskim neposluhom, bojkotom svih onih koji rade u korist vlasti, jednostavno dovesti do kolapsa, moralnog poraza i besmisla postojeći sustav vlasti koji će se tada urušiti sam u sebe i kapitulirati. Ovaj scenarij je jako brz, ali samo ako sudjeluje barem 20% članova kolektiva.

Drugi scenarij je talijanski scenarij koji predviđa da ćemo daljnjom integracijom u politički pokret doći do faze gdje ćemo na izborima osvojiti vlast i donijeti sve zakone i uredbe koje treba donijeti. Taj scenarij je dugotrajniji, on je i teži, jer sustav protiv kojeg se borimo ima poprilične resurse na raspolaganju.

Treći scenarij je rumunjski scenarij koji predviđa da će građani nezadovoljni lošim stanjem u zemlji preuzimaju stvar u svoje ruke, ruše diktatora i ostvaruju političke i društvene promjene.

Četvrti scenarij je scenarij paralelnog sustava, odnosno organizacija paralelnog ili alternativnog života, u svim aspektima, za sve koji ne žele živjeti po lošim zakonima i pokoravati se korumpiranoj vlasti.

Na koji od ova 4 načina će se ostvariti promjene ovog časa nije jasno, međutim to je samo pitanje vremena ako se slijede koraci koje sam naveo.

Što dakle trebamo napraviti? Trebamo u ovoj fazi prelaska iz grupa u pokret organizirati ljude: slobodne liječnike, slobodne pravnike, slobodne znanstvenike, slobodne novinare, slobodne aktiviste, slobodne sindikate i slično.

I onda kada ustrojimo 10 ili 20 organizacija, potrebno je stvoriti zajedničku platformu na kojoj će se one koordinirati i protokole po kojima će funkcionirati.

Dakle, kako bismo ostvarili uspjeh i političke promjene, bez obzira koji od ova četiri scenarija će se na kraju ostvariti, moramo se organizirati, integrirati, međusobno što više razgovarati, jer se tako razbijaju predrasude, tako se uklanja strah. Treba što više definirati što prije.

I ono što je najvažnije, ne smijemo se dijeliti. Sustav uvijek igra na neke podjele, bile to ustaše i partizani, sjever-jug, lijevo ili desno, ili bilo kakve druge podjele. Od podjela oni žive. Sada žele građane dijeliti na cijepljene i necijepljene, one s potvrdom i one bez. Nemojte igrati tu igru jer dok se bavimo jedni drugima ne stignemo se baviti njima.

Mi moramo napraviti suprotno, mi se moramo ujediniti. Imati ujedinjenu i složnu Hrvatsku koja jasno kaže „želimo promjene“, a kad te promjene ostvarimo, u bilo koja od ova četiri scenarija, onda se možemo vratiti u normalan život ili bolje normalno i dijeliti po koliko god osnova želimo.

Idemo prvo riješiti esencijalna pitanja. Ujedinjeno, promišljeno i odlučno. Hvala!

Ivan Vilibor Sinčić