Registar umjetnina i arheoloških nalaza kao rješenje za suzbijanje ilegalne trgovine i financiranja terorizma
Problematika crnog tržišta i ilegalne trgovine bitka je kojoj se teško nazire kraj. Premda države diljem svijeta i institucije svakodnevno rade na suzbijanju organiziranog kriminala i ilegalne trgovine koja se sve češće odvija putem raznih internet platformi, kriminalci uvijek pronalaze način za provedbu svojih aktivnosti. Nažalost, osim trgovanja oružjem, drogom i ljudima, na djelu je i pljačka kulturnih dobara.
Naime, Strategija o sigurnosti EU ukazuje na činjenicu kako je trgovina kulturnim dobrima postala jedna od najunosnijih krminalnih aktivnosti, aktivnosti organiziranog kriminala i izvor financiranja terorista. Komisija EU priznala je 2016. godine da dokazi pokazuju da postoji veza između trgovine kulturnim dobrima i financiranja terorizma u svom Akcijskom planu za financiranje terorizma za 2016., a što je potvrdilo i nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Nadalje, prema izvješću Interpola i Europola zabilježen je porast zapljena opljačkanih kulturnih dobara te postoji ozbiljna sumnja kako se u najvećoj mjeri radi o trgovanju dobrima iz trećih zemalja koje se nalaze u zonama sukoba.
Komisiji je povodom navedenog upućeno pismo (Trafficking of cultural goods letter Johansson 30112020)od strane zastupnika iz grupacije S&D. Pismo je podržao i europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić, prilikom čega je istaknuo:
„Zaštita kulturne baštine i dobara mora biti jedan od prioriteta sigurnosne politike svih država. Saznanje o trgovanju kulturnim dobrima čime se potiče i financira terorizam je šokantno. Potrebno je uložiti velike napore kako bi se takav organizirani kriminal zaustavio što je moguće prije, uz određivanje maksimalnih sankcija svim pojedincima i organizacijama koji se otkriju u postupku suzbijanja ove vrste kriminala“.
U pismu se, između ostalog, navodi kako šteta nije ograničena samo na uporabu trgovine kao izvora terorizma, već ima utjecaj i na očuvanje arheoloških nalazišta i globalne baštine koji su sada pod rizikom pošto se na njih gleda kao na izvor financiranja aktera u zonama sukoba. Premda su Europski muzeji i javne organizacije uspostavili protokole koji jamče porijeklo, u pismu se ističe da je potrebno poboljšati situaciju za internetsku i izvanmrežnu sljedivost kulturnih dobara na unutarnjem tržištu. Digitalne platforme i internetska tržišta posebno zabrinjavaju s obzirom na njihov mali kapacitet za provođenje sljedivosti, a postoje indicije kako su Facebook, Instagram, Twitter, Skype i WhatsApp korišteni za trgovinu starinama. Studija projekta ILLICID, koju je financiralo njemačko Savezno ministarstvo za istraživanje, zaključila je da samo oko 2% starina kojima se trguje u Njemačkoj s istočnog Sredozemlja ima legalno podrijetlo. S obzirom na sve navedeno, potpisnici pisma naglašavaju da postoji potreba za poboljšanjem postojećih mehanizama te da treba učiniti mnogo više u odnosu na treće zemlje pri čemu im je potrebna europska podrška u borbi protiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima, što bi moglo podrazumijevati jači fokus na izgradnji kapaciteta, povećanje međunarodne policijske suradnje i veću pomoć u zaštiti njihove kulturne baštine.
Osim navedenog, potrebno je uspostaviti registar predmeta kako bi se oni mogli štititi. Ova tematika od važnosti je i za Republiku Hrvatsku koja je bogata arheološkim nalazištima i kulturnim blagom. Registar predmeta tako bi služio kao sjajan kontrolni mehanizam za njihovo praćenje i lokalitet, što bi sprječilo kriminalne aktivnosti ilegalnog trgovanja antikvitetima i starinama, kao što smo imali slučaj Sanadera i Vidoševića koji su poznati po kolekciji vrijednih slika stečenih kroz sumnjive načine.
„Europski parlament pozvao je Komisiju da riješi trenutne nedostatke koji omogućavaju uništavanje naše globalne baštine u svrhu financiranja terorizma. Naše je mišljenje da bi se rješenje moglo unaprijediti donošenjem opsežnog akcijskog plana od strane Komisije kako bi se suprotstavio trgovini kulturnim dobrima, s jakim fokusom na sljedivost i izgradnju kapaciteta objekata. Unaprijed bismo vam željeli zahvaliti na svim informacijama u vezi s bilo kojom radnjom koju Komisija namjerava poduzeti u vezi s tim i vašom procjenom mogućnosti pokretanja navedenog Akcijskog plana“, dio je teksta u pismu.
Pogledajte odgovor kojeg smo dobili 22.2.2021. od strane Ylve Johansson, članice Europske komisije: