Maske uzrokuju povećan unos CO2, a povećan unos CO2 potencijalno donosi veliku štetu za zdravlje

Kratkoročna izloženost ne bi trebala predstavljati problem, međutim treba obratiti pažnju na dugoročna prekoračenja, uzevši u obzir obavezu nošenja maski koju su pokušavali nametnuti za vrijeme koronakrize.

Hrvatski europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić i kolege s kojima je radio u Europskom parlamentu bili su u pravu glede pristupa korona krizi. Još jedna studija pokazuje da utjecaj nošenja maski na licu može uzrokovati negativne zdravstvene posljednice. Radi se o posljedicama vezanim uz prekomjerno udisanje CO2. Svježi zrak ima oko 0,04% CO2, dok nošenje maski dulje od 5 minuta nosi moguću izloženost od 1,41% do 3,2% CO2 u udahnutom zraku. Kratkoročna izloženost ne bi trebala predstavljati problem, međutim treba obratiti pažnju na dugoročna prekoračenja, uzevši u obzir obavezu nošenja maski koju su pokušavali nametnuti za vrijeme koronakrize.

Istraživanja temeljena na sisavcima pokazala su niz mogućih posljedica dugotrajnog prekomjernog unosa CO2 u organizam. Stručnjaci američke mornarice za toksičnost postavili su granice izloženosti CO2 u podmornicama sa ženskom posadom do 0,8%, na temelju studija na životinjama koje su ukazale na povećan rizik za mrtvorođenčad.

Stručnjaci američke mornarice za toksičnost postavili su granice izloženosti CO2 u podmornicama sa ženskom posadom do 0,8%.

Nadalje, sisavci koji su bili izloženi povećanim udjelima CO2 u zraku pokazali su znakove oštećenja neurona u potomstvu, a oštećenja kod sisavaca adolescenata pokazuju smanjenu aktivnost, povećanu tjeskobu i otežano učenje. Osim toga, postoje podaci o dodatnoj izloženosti CO2 koji uzrokuju toksičnost za testise kod adolescenata sisavaca.

S obzirom na to da su i ljudi sisavci, povezuje se obaveza nošenja maski i činjenice da maske povećavaju udio CO2 u udahnutom zraku, s negativnim posljedicama povećanog udjela CO2 kod drugih sisavaca, primarno štakora.

“Postoji mogući rizik od negativnog utjecaja posebno nametanjem obaveze nošenja maske za ranjive podskupine. Postoje posredni dokazi da produljena uporaba maske može biti
vezana uz trenutna opažanja mrtvorođene djece i smanjenu verbalnu motoriku, te sveukupni kognitivni učinak kod djece rođene tijekom pandemije”, stoji u zaključku istraživanja. Za kraj su istaknuli da posljedično postoji i “potreba za preispitivanjem mandata maski.”

Postoji potreba za preispitivanjem mandata maski.